Danas razgovaramo sa koordinatoricom programa Bloom Earth, Melihom Bektašević. Sva djeca u Bloomu je poznaju i provode vrijeme s njom svake sedmice brinući se o stakleniku i povrtnjaku te učeći o šumi oko škole. U ovom intervjuu gospođa Bektašević govori o važnosti boravka u šumi i kako to može pomoći izgraditi otpornost kod djece.
Meliha, hvala na odvojenom vremenu za ovaj intervju. Za početak reci nam nešto o sebi.
Moje ime je Meliha i trenutno sam koordinator Earth (Zemlja) programa u školi Bloom. Inače sam magistrica šumarstva.
Zašto si izabrala šumarstvo?
Kad sam završila medicinsku školu, nisam htjela da nastavim sa medicinom, a priroda mi je bila jako bliska i jer sam planinar, stalno "hodam" po prirodi. I onda sam gledala da naučim nešto više o toj prirodi, tako da sam odlučila da upišem šumarski fakultet. Nimalo se nisam pokajala jer je to predivan fakultet koji uči bukvalno o svemu, o prirodi, kako štitimo prirodu te zbog čega ustvari je ta priroda bitna za naš život.
A zašto je priroda bitna za naš život?
Bez prirode mi kao ljudi ne možemo da živimo. Prvo, šuma nam daje nam zrak, koji nam je bitan da dišemo. A drugo je, ćisti i zadržava svu vodu. Mi bez šume ne bi imali vode. Znači dvije osnovne stvari za naš život nam daje šuma.
Jesi li ikad radila u nekoj drugoj školi? Ako da, koliko je slično a koliko drugačije raditi ovdje u Bloomu?
Radila sam kao profesor u Šumarskoj školi. U nekim stvarima je mala razlika, budući da sam i tamo bila fokusirana na praksu kao i ovdje. U tom kontekstu je mala razlika, s tim da ovdje radim sa svom djecom, a tamo sam radila samo sa srednjoškolcima. Ono što je ovdje drugačije je da ovdje imamo i plastenik i neku našu mini proizvodnju , a imamo i šumu. U okviru nastave u Šumarskoj školi je bilo striktno da učimo djecu u šumi, o zaštitu šume, iskorištavanju šume, šta možemo dobiti od šume, i to tako...
Koje znanje bi najviše željela prenijeti na djecu?
Ja bi prvo voljela da ih naučim koliko nam je priroda bitna i da ih naučim da se nekako stope s tom prirodom, da im to bude normalna stvar, jer dosta djece se boji insekata, boje se životinja, boje se da se ne isprljaju... Moj cilj je da te strahove što više umanjim, ili da im približim te stvari, kako se ne bi u budućnosti bojali. Ima dosta djece koja sad komotno uzimaju gliste, uzimaju insekte rukama, što na početku nisu smjeli.
Zašto misliš da je važno da se suoče sa ovim strahovima?
Mislim da je bitno posebno zato što u životu nika ne znaju šta se sve može desiti i šta ih čeka. Kroz prirodu mogu naučiti da budu spremni na sve u životu. Neće nikad u životu biti “med i mlijeko” gdje će imati neku savršenu okolinu, odnosno gdje neće imati dodira sa prirodom. I u stanu imaju dodira i sa životinjama i sa insektima, tako da mislim da što ih više približimo tome što je prirodno stanje, toliko će se lakše navići na neke druge stvari u životu.
Šta su tebe naučili tvoji učenici?
Naučili su me da nemam strah u nekim situacijama. Naprimjer, ovdje dosta djece kad je došlo nije uopšte znalo govoriti engleski jezik, nisu znali bosanski, govorili su neki treći jezik. Kroz druženje su se brzo opustili i bili jako smjeli u testiranju - da kažu neku riječ iako to nije ispravno gramatički.
Ovo je uticalo i na mene, da sam dosta opuštenija kada pričam s njima, naprimjer na engleskom ili na bilom kojem drugom jeziku jer sada više ne razmišljam previše kao prije - da li to treba tako da se kaže, da li je to ispravna rečenica, nego gledam da kažem tako da oni razumiju. Čak u jednom trenutku su oni mene ispravljali u nekim stvarima, a ja njima naravno pomognem kad je bosanski u pitanju. Kad je engleski jezik, kad je neka riječ iz prirode ili neki stručni naziv, onda ih učimo zajedno.
Da li imaš neki omiljeni trenutak iz ove akademske godine?
Meni je iskreno najljepši trenutak bio nekako početak, zato što sam ja tek došla ovdje. To prihvatanje kada sam ja došla i petnaestoro djece koje me je dočekalo mene da mi krenemo u baštu. To mi je najljepši dio jer znam da nešto ljepo radim, da je i njima lijepo i da uživaju u svemu onome što radimo ovdje.
Comments