top of page

Montessori ili tradicionalno obrazovanje: šta svaki roditelj treba da zna


children working with montessori material on the floor of a classroom accross from their teacher

Roditelji se često pitaju da li je prelazak iz Montessori škole u tradicionalno obrazovno okruženje izazov. Brinu se da bi njihovo dijete moglo imati problema s prilagođavanjem strukturiranijem okruženju i rigoroznijem nastavnom planu i programu. Ova zabrinutost obično proizlazi iz nesporazuma o Montessori pristupu, što bih željela razjasniti u ovom članku.

 

Nastavni plan i program

 

Konfuzija često proizlazi iz nerazumijevanja razlike između obrazovanja i nastavnog plana i programa. Nastavni plan i program opisuje šta zajednica očekuje da djeca nauče u određenim obrazovnim fazama. Nastavni planovi i programi su slični u pogledu sadržaja očekivanja širom svijeta, bilo u javnim ili privatnim tradicionalnim okruženjima. Montessori pristup se može implementirati koristeći bilo koji nastavni plan i program. Na primjer, u Bloomu koristimo nastavni plan i program Kantona Sarajevo, integrirajući lokalni kontekst u obrazovno iskustvo djece. Ovaj nastavni plan i program predajemo na engleskom i bosanskom jeziku, omogućavajući djeci kojoj je bosanski maternji jezik, da uče oba jezika kao prve jezike. Stoga, Montessori škole mogu neprimjetno implementirati različite nastavne planove i programe, osiguravajući da djeca budu izložena istim sadržajima kao u drugim - tradicionalnim školama.

 

Percepcija poteškoća

 

Uvjerenje da su tradicionalne škole rigoroznije i garantiraju kvalitetnije obrazovanje je pogrešno. Oa rigoroznost zapravo često proizilazi iz preopterećenosti poslom i nedovoljne podrške, što učenicima čini život izazovnim. Progresivne škole, poput Montessori škola, fokusiraju se na sveukupni razvoj djece i načine na koje najbolje uče. Ljudska bića posjeduju prirodnu sklonost učenju, rastu i sticanju znanja i vještina. Razumijevanjem i njegovanjem ove sklonosti djeca imaju neograničen potencijal. U Bloomu kroz višu osnovnu školu (15 godina) učenike odlično pripremamo za državne ispite Kantona Sarajevo i odlični rezultati zapravo pokazuju njihovu sposobnost da apsorbuju standardno znanje. Nažalost, državne procjene još uvijek ne vrednuju razvoj ličnosti i brojne druge vještine, kompetencije i vrijednosti koje se kultiviraju u Montessori okruženju.

 

Diverzifikacija pristupa

 

Iako sam Montessori edukatorica, zalažem se za prevazilaženje standardizacije u obrazovanju i njegovanje zajednice u kojoj su roditeljima i porodicama dostupni višestruki pristupi. Obrazovanje treba da bude raznoliko koliko i pojedinci koji uče, zasnovano na principima ljudskog razvoja i osnovnim vrijednostima zajednice. Roditelji treba da imaju priliku da biraju između različitih metoda i filozofija, na osnovu potreba svoje porodice i djece. Prepoznavanje vrijednosti ovih različitih pristupa je od suštinskog značaja, a pri tome treba da bude obezbijeđena državna podrškaa, kako bi se osigurala koherentnost i kvalitet u implementaciji.

 

Razlikovanje Bloom-a od tradicionalnih škola

 

Ako je nastavni plan i program sličan, po čemu se Bloom razlikuje od tradicionalnih škola? U Bloomu implementiramo nastavni plan i program koristeći Montessori filozofiju i metodu. To znači da je okruženje za učenje drugačije dizajnirano, uloga nastavnika je različita, a fokus je na svakodnevnom zadovoljavanju individualnih potreba djece, kako pojedinaca tako i unutar zajednice. Ovaj pristup podstiče holističko učenje i razvoj. Istraživanja pokazuju da Montessori djeca često premašuju očekivanja tradicionalnog kurikuluma zbog svog sveobuhvatnog razvoja. Oni postaju "dobro zaokruženi pojedinci" (eng. well-rounded individuals) koji se lako prilagođavaju novim obrazovnim okruženjima, zahvaljujući tome da se osjećaju prijatno sa nastavnim planom i programom te posjedovanju širokog nabora vještina, osviještenosti i razvijenoj ličnosti.

 

Ispod je grafikon koji služi kao uvod u ključne razlike između Montessori i tradicionalnog obrazovnog okruženja, što nudi osnovu za dalje istraživanje Montessori filozofije u svoj njenoj bogatosti i slojevitosti.

 

Aspekt

Montessori

Tradicionalno Obrazovanje

Pogled na dijete

Vrednuje djetetov intelektualni, društveni, emocionalni, fizički i duhovni rast

Dijete vrednuje posposobnostima, vještinama i postignućima

Uloga u učenju

Učenik-ca aktivno učestvuje, istražujući učionicu sa dužnim poštovanjem, gdje je nastavnik u ulozi vodiča

Preuzima pasivnu ulogu, pri čemu nastavnik zadržava centralnu, dominantnu poziciju

Disciplina

Promoviše se unutrašnja samodisciplina i intrinzična motivacija kroz promišljeno pripremljeno okruženje

Jača vanjsku disciplinu, promovirajući ekstrinzičnu motivaciju

Nastava

Prilagođena različitim stilovima učenja i razvojnim fazama učenika, individualno i grupno

Usklađuje se sa referentnim vrijednostima osnovnog nastavnog plana i programa, kako pojedinačno tako i u grupama

 

Grupisanje

Trogodišnje grupe koje njeguju odnose podrške i saradnje

Grupacije istog uzrasta ili nivoa vještina sa jednogodišnjim ciklusima, ograničavajući jačanje veza

Rješavanje sukoba

Integrisano u svakodnevne aktivnosti kroz nastavni plan i program kulturnosti, ljubaznosti i mira

Podučava se odvojeno od svakodnevnih aktivnosti

Tempo učenja

Dijete samo određuje svoj tempo učenja

Postavljen po standardima nastavnog plana i programa, grupnim normama ili od strane nastavnika

Suočavanje sa greškama

Djeca uče da uočavaju sopstvene greške, posmatrajući ih kao dio procesa učenja

Nastavnici ispravljaju aktivnosti, posmatrajući greške kao nepravilnosti

Osnaživanje

Interno kroz djetetovo ponavljanje i unutrašnji osjećaj uspjeha

Eksterno kroz rezultate testova, nagrade, takmičenja i ocjene

Briga o sebi

Naglašena briga o sebi i briga za okolinu kao dio učenja

Manje naglaska na brizi o sebi i ekološkoj svijesti

Radni prostor

Djeca sama biraju udobne radne prostore, često sarađujući sa vršnjacima

Dodijeljeni određeni radni prostori, sa ograničenom interakcijom sa vršnjacima

Struktura nastavnog plana i programa

Multidisciplinaran i isprepleten


Predaje se u vidu zasebnih predmeta

Struktura učionice

Podstiče dijeljenje liderstva i egalitarnu interakciju

Više hijerarhijski 

Izvještavanje o napretku

Različiti formati uključujući roditeljske sastanke, narativne izvještaje, kontrolne liste i portfelje, s kvalitativnim povratnim informacijama o ocjenama

Kroz roditeljske sastanke, izvještaje i rezultate testova 

Metodika nastave

Podstiče djecu da podučavaju, sarađuju i pomažu jedni drugima

Nastavnik izvodi većinu nastave, uz saradnju kao alternativnu strategiju

Izbor aktivnosti

Na osnovu interesovanja i sposobnosti, sa konceptima koji se podučavaju u kontekstu interesovanja

Strukturirano prema standardima kurikuluma

Cilj

Razvijati cijelovitodijete, pokretati samootkrivanje i ljubav prema učenju

Savladati osnovne ciljeve nastavnog plana i programa

Razumijevanje razlika između Montessori i tradicionalnog obrazovanja može pomoći roditeljima da donesu informisane odluke o okruženju koje je optimalno obrazovanje njihovog djeteta. Tradicionalne škole često naglašavaju standardizovane nastavne planove i programe te eksterne mjere uspjeha, dok se Montessori obrazovanje fokusira na holistički razvoj, unutrašnju motivaciju i personalizirana iskustva učenja.


U Bloomu implementiramo Montessori filozofiju, koja se može prilagoditi svakom nastavnom planu i programu, zadržavajući pristup usmjeren na dijete. Ova metoda podržava intelektualni, društveni, emocionalni, fizički i duhovni rast djece, njegujući dobro zaokružene pojedince sposobne da napreduju u različitim obrazovnim okruženjima.


Uprkos uobičajenim zabludama, Montessori učenici su dobro pripremljeni za standardizovane procjene i često se ističu zahvaljujući svom sveobuhvatnom pristupu razvoju. Montessori pristup njeguje ljubav prema učenju, podstiče samootkrivanje i vrednuje različite obrazovne strategije prilagođene individualnim potrebama.


Kako se krećemo ka inkluzivnijem i raznovrsnijem obrazovnom okruženju, ključno je prepoznati prednosti različitih metodologija nastave. Uz to, tehnologija otvara nove puteve koji će značajno transformirati tradicionalne obrazovne strukture. Spremnost za ove promjene redefiniranjem uloga nastavnika i okruženja za učenje će prije ili kasnije pomoći u smanjenju disruptivnosti i osigurati nesmetanu tranziciju.


Roditelji trebaju imati slobodu izbora najboljeg obrazovnog puta za svoju djecu, uz podršku javnih obrazovnih politika, koje osiguravaju kvalitet i koherentnost u implementaciji. Prihvaćanjem različitih obrazovnih pristupa, možemo bolje odgovoriti na različite potrebe učenika i njegovati zajednicu koja cijeni holistički razvoj i cjeloživotno učenje.


Šta vi mislite o prednostima i izazovima različitih obrazovnih pristupa?


236 views0 comments

Comments


bottom of page